ZAKON O HRVATSKOM DRZAVLJANSTVU


I. OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim zakonom uredjuje se hrvatsko drzavljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak.

Clanak 2.

Drzavljanin Republike Hrvatske koji ima i strano drzavljanstvo, smatra se pred tijelima drzavne vlasti Republike Hrvatske iskljucivo hrvatskim drzavljaninom.

II. STJECANJE DRZAVLJANSTVA

Clanak 3.

Hrvatsko drzavljanstvo stjece se:

1. podrijetlom;
2. rodjenjem na teritoriju Republike Hrvatske;
3. prirodjenjem;
4. po medjunarodnim ugovorima.

Clanak 4.

Podrijetlom stjece hrvatsko drzavljanstvo dijete:

1. cija su oba roditelja u trenutku njegova rodjenja hrvatski drzavljani;
2. ciji je jedan od roditelja u trenutku rodjenja djeteta hrvatski drzavljanin, a dijete je rodjeno u Republici Hrvatskoj ;
3. ciji je jedan od rodltelja u trenutku rodjenja djeteta hrvatski drzavljanin, drugi bez drzavljanstva, ili nepoznatog drzavljanstva a dijete je rodjeno u inozemstvu.

Podrijetlom stjece hrvatsko drzavljanstvo i dijete stranog drzavljanstva ili bez drzavljanstva ako su ga prema odredbama posebnog zakona usvojili hrvatski drzavljani sa srodnickim ucinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim drzavljaninom od trenutka rodjenja.

Clanak 5.

Podrijetlom stjece hrvatsko drzavljanstvo dijete ciji je jedan od roditelja u trenutku njegova rodjenja hrvatski drzavljanin, a dijete je rodjeno u inozemstvu, ima prijavljeno prebivalište i zivi u Republici Hrvatskoj. Takvo se dijete smatra hrvatskim drza-vljaninom od trenutka rodjenja.

Clanak 6.

Podrijetlom stjece hrvatsko drzavljanstvo dijete koje je rodjeno u inozemstvu a nema prijavljeno prebivaliste i ne zivi u Republici Hrvatskoj, ako jedan od roditelja koji je hrvatski drizavljanin da pisanu izjavu da se dijete smatra hrvatskirn drzavljaninom a drugi roditelj je stranog drzavljanstva ali ne one drzave u kojoj je dijete rodjeno, i ne protivi se takvoj izjavi. Takvo se dijete smatra hrvatskim drzavljaninom od trenutka rodjenja.

Clanak 7.

Hrvatsko drzavljanstvo stjece dijete koje je rodjeno ili nadjeno na podrucju Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog drzavljanstva ili su bez drzavljanstva. Djetetu ce prestati hrvatsko drzavljanstvo ako se do navrsene 14. godine njegova zivota utvrdi da su mu oba roditelja strani drzavljani.

Clanak 8.

Prirodjenjem moze steci hrvatsko drzavljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko drzavljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navrsio 18 godina zivota te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;

2. da ima otpust iz stranog drzavljanstva ili da podnese dokaz da ce otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko drzavljanstvo;

3. da je do podnosenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske;

4. da poznaje hrvatski jezik i latinicno pismo;

5. Da se iz njegova ponasanja moze zakljuciti da postuje pravni poredak i obicaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaca hrvatsku kulturu.

Smatrat ce se da je udovoljeno pretpostavci iz tocke 2. stavka 1. ovoga clanka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez drzavljanstva ili koja ce ga prema zakonu zemlje ciji je drzavljanin izgubiti samim prirodjenjem.

Ako strana drzava ne dopusta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne moze udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog drzavljanstva odrice stranog drzavljanstva.

Clanak 9.

Osoba koja je rodjena na teritoriju Republike Hrvatske a do podnosenja zahtjeva ima u Republici Hrvatskoj uredno prijavljeno prebivaliste najmanje pet godina moze steci hrvatsko drzavljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz clanka 8. stavka 1. tocaka 1, 2. i 4. ovoga zakona.

Clanak 10.

Stranac koji je u braku s hrvatskim drzavljaninom i kojem je odobreno trajno nastanjenje na podrucju Republike Hrvatske, moze prirodjenjem steci hrvatsko drzavljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz clanks 8. stavka 1. tocaka 1-4. ovoga zakona.

Clanak 11.

Iseljenik kao i njegovi potomci mogu prirodjenjem steci hrvatsko drzavljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz clanka 8. stavka 1. tocaka 1-4. ovoga zakona.

Stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao hrvatsko drzavljanstvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga clanka moze steci hrvatsko drzavljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz clanka 8. stavka 1. tocaka 1-4. ovoga zakona.

U smislu stavka 1. ovoga clanka, iseljenik je osoba koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno zivi.

Clanak 12.

Stranac cije bi primanje u hrvatsko drzavljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, moze prirodjenjem steci hrvatsko drzavljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz clanka 8. stavka 1. tocaka 1.-4. ovoga zakona.

Hrvatsko drzavljanstvo moze steci i bracni drug osobe iz stavka 1. ovoga clanka koja je stekla hrvatsko drzavljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz clanka 8. stavka 1. tocaka 1-4. ovoga zakona.

Clanak 13.

Prirodjenjem stjece hrvatsko drzavljanstvo maloljetno dijete:

1. ako oba roditelja stjecu drzavljanstvo prirodjenjem, ili

2. ako prirodjenjem stjece drzavljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete zivi u Republici Hrvatskoj, ili

3. ako prirodjenjem stjece drzavljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez drzavljanstva ili nepoznatog drzavljanstva, a dijete zivi u inozemstvu.

U smislu odredbe stavka 1. ovoga clanka, prirodjenjem stjece drzavljanstvo i maloljetno dijete osobe iz clanka 9. ovoga zakona.

Clanak 14.

Maloljetno dijete stranog drzavljanstva ili bez drzavljanstva, koje je hrvatski drzavljanin usvojio s roditeljskim ucinkom stjece hrvatsko drzavljanstvo na zahtjev usvojitelja, iako ne udovoljava pretpostavkama iz clanka 8. stavka 1. tocaka 1-4. ovoga zakona.

Clanak 15.

Hrvatski drzavljanin koji je trazio i ishodio otpust iz hrvatskog drzavljanstva radi stjecanja kojeg stranog drzavljanstva, sto mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana drzava u kojoj ima prebivaliste, moze ponovo steci hrvatsko drzavljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz clanka 8. stavka 1. tocaka 1.-4. ovoga zakona.

Clanak 16.

Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivaliste u Republici Hrvatskoj, moze steci hrvatsko drzavljanstvo ako udovoljava pretpostavkams iz clanka 8. stavka 1. tocaka 4. i 5. ovoga zakona i dade pisanu izjavu da se smatra hrvatskim drzavljaninom.

Izjava iz stavka 1. ovoga clanka se predaje nadleznom tijelu ili diplomatskom ili konzularnom predstavnistvu Republike Hrvatske u inozemstvu.

III. PRESTANAK DRZAVLJANSTVA

Clanak 17.

Hrvatsko drzavljanstvo prestaje:

1. otpustom;

2. odricanjem;

3. po medjunarodnim ugovorima.

Clanak 18.

Otpust iz hrvatskog drzavljanstva moze se dati osobi koja je podnijel zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navrsila 18 godina zivota;

2. da nema smetnji glede vojne obveze;

3. da je podmirila duzne poreze, takse i druge javne dadzbine te obveze prema pravnim i fizickim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvrsni naslov;

4. da je pravno uredila imovinske obveze iz bracnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim drzavljanima i prema osobama koje ostaju zivjeti u Republici Hrvatskoj ;

5. da ima strano drzavljanstvo ili da je dokazala da ce biti primljena u strano drzavljanstvo.

Otpust iz hrvatskog drzavljanstva ne moze dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osudjena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrzi.

Clanak 19.

Rjesenje o otpustu iz hrvatskog drzavljanstva stavit ce se izvan snage posebnim rjesenjem, na zahtjev osobe koja je dobila otpust, ako ona ne stekne strano drzavljanstvo u roku od jedne godine od dana objave rjesenja u otpustu u "Narodnim novinama" i nastavi zivjeti u Republici Hrvatskoj.

Rjesenje o otpustu stavit ce se izvan snage posebnim rjesenjem na zahtjev osobe koja je dobila otpust i iselila se iz Republike Hrvatske ako ona u roku od tri godine od dana iseljenja nije stekla strano drzavljanstvo, a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila diplomatsko ili konzularno predstavnistvo Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadlezno za donosenje rjesenja o otpustu.

Clanak 20.

Djetetu do navrsene 18. godine zivota prestaje otpustom hrvatsko drzavljanstvo:

1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko drzavljanstvo prestalo otpustom; ili

2. ako je hrvatsko drzavljanstvo prestalo na taj nacin jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani drzavljanin.

Dijete do navrsene 18. godine zivota, usvojeno od stranih drzavljane sa srodnickim ucinkom, otpustit ce se iz hrvatskog drzavljanstva na zahtjev usvojitelja.

Clanak 21.

Punoljetni hrvatski drzavljanin koji ima prebivaliste u inozemstvu, a ima i strano drzavljanstvo, moze se odreci hrvatskog drzavljanstva.

Clanak 22.

Djetetu do navrsene 18. godine zivota prestaje odricanjem hrvatsko drzavljanstvo:

1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko drzavljanstvo prestalo odricanjem; ili

2. ako je hrvatsko drzavljanstvo prestalo na taj nacin jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani drzavljanin.

Djetetu do navrsene 18. godine zivota, usvojenom od stranih drzavljana sa srodnickim ucinkom prestat ce hrvatsko drzavljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja.

Clanak 23.

Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko drzavljanstvo prema clanku 20. ili 22. ovoga zakona, stjece ponovno hrvatsko drzavljanstvo ako ima prebivaliste u Republici Hrvatskoj i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim drzavljaninom.
 

IV. POSTUPOVNE ODREDBE

Clanak 24.

Zahtjev za stjecanje ili za prestanak drzavljanstva podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici.

Zahtjev za stjecanje ili za prestanak drzavljanstva moze se podnijeti i putem diplomatskog ili konzularnog predstavnistva Republike Hrvatske u inozemstvu.

Za maloljetno dijete roditelj podnosi zahtjev za stjecanje drzavljanstva, odnosno daje pisanu izjavu da se smatra hrvatskim drzavljaninom.

Za stjecanje ili za prestanak drzavljanstva potreban je pristanak djeteta starijeg od 14 godina.

Clanak 25.

Poslove drzavljanstva obavljaju policijske uprave odnosno policijske stanice, a rjesenja o stjcanju i prestanku drzavljanstva donosi ministar unutarnjih poslova.

Pravomocna rjesenja o stjecanju odnosno o prestanku drzavljanstva objavljuju se poimenicno u "Narodnim novinama".

Clanak 26.

Ministarstvo unutarnjih poslova odbit ce zahtjev za stjecanje ili za prestanak drzavljanstva ako nisu ispunjene pretpostavke, osim ako je to ovim zakonom drugacije uredjeno.

Ministarstvo unutarnjih poslova moze odbiti zahtjev za stjecanje ili za prestanak drzavljanstva iako su ispunjene pretpostavke, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih se zahtjev za stjecanje ili za prestanak drzavljanstva treba odbiti.

U obrazlozenju rjesenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje drzavljanstva ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje zahtjeva.

Clanak 27.

O hrvatskom drzavljanstvu se vodi evidencija.

Evidenciju o drzavljanstvu vodi maticni ured opcine, a o hrvatskim drzavljanima koji imaju prebivaliste u inozemstvu i nadlezno diplomatsko ili konzularno predstavnistvo Republike Hrvatske u inozemstvu.

Osobe rodjene u Republici Hrvatskoj upisuju se u evidenciju o drzavljanstvu koju vodi maticni ured opcine u kojoj se nalazi mjesto rodjenja te osobe.

Osobe rodjene u inozemstvu upisuju se u evidenciju o drzavljanstvu koju vodi maticni ured opcine u kojoj se nalazi prebivaliste osobe koja podnosi zahtjev za stjecanje ili za prestanak hrvatskog drzavljanstva.

U sredisnju evidenciju upisuju se osobe koje prime hrvatsko drzavljanstvo temeljem odredaba ovog zakona a nemaju prebivaliste u Republici Hrvatskoj.

Clanak 28.

Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko drzavljanstvo, a izdaje je maticni ured opcine.

Ministarstvo unutarnjih poslova nadlezno je za vodjenje postupka za utvrdjivanje drzavljanstva.

Clanak 29.

Hrvatsko drzavljanstvo se dokazuje vazecom osobnom kartom, vojnom legitimacijom ili putovnicom.

Hrvatski drzavljanin koji nema ni jednu od isprava iz stavka 1. ovoga clanka dokazuje hrvatsko drzavljanstvo domovnicom koju, na temelju evidencije o drzavljanstvu, izdaje maticni ured opcine.
 

V. PRIJELAZNE I ZAKLJUCNE ODREDBE

Clanak 30.

Hrvatskim drzavljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima vazecim od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Hrvatskim drzavljaninom smatra se pripadnik hrvatskog naroda koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nema hrvatsko drzavljanstvo, a na doticni dan ima prijavljeno prebivaliste u trajanju od najmanje 10 godina u Republici Hrvatskoj, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim drzavljaninom.

Pisana izjava iz stavka 2. ovoga clanka predaje se policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici opcine na cijem podrucju osoba ima prebivaliste.

Utvrdjivanje pretpostavki iz stavka 2. ovoga clanka obavlja policijska uprava odnosno policijska stanica. Ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke nalozit ce upis u evidenciju o drzavljanstvu bez donosenja pisanog rjesenja. Ako utvrdi da nisu ispunjene sve pretpostavke odbit ce zahtjev rjesenjem.

Pisana izjava iz stavka 2. ovoga clanka mora se podnijeti u roku 6 mjeseei ako osoba zivi u Republici Hrvatskoj, odnosno godinu dana ako zivi u inozemstvu, a rokovi pocinju teci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 31.

Obrasce o vodjenju evidencije o drzavljanstvu, sadrzaju domovnice i nacinu vodjenja evidencije propisuje ministar unutarnjih poslova.

Obrasce o vodjenju evidencija o hrvatskim drzavljanima koji zive u inozemstvu, kao i obrazac domovnice koja je namijenjena uporabi u inozemstvu propisuje ministar unutarnjih poslova uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra inozemnih poslova.

Clanak 32.

Smetnje za otpust iz drzavljanstva glede vojne obveze (clanak 18. stavak 1. tocka 2.) propisuje ministar obrane uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra unutarnjih poslova.

Clanak 33.

Propisi u smislu odredbi clanaka 31. i 32. ovoga zakona donijet ce se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 34.

Podaci u evidencijama o drzavljanstvu prema clanku 4. stavku 2. i clanku 20. stavku 2. ovoga zakona sluzbena su tajna.

Clanak 35.

Postupci pokrenuti temeljem Zakona o drzavljanstvu Socijalisticke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/77) dovrsit ce se prema odredbama ovoga zakona.

Clanak 36.

Nadzor nad provodjenjem ovoga zakona i propisa donesenih na temelju toga zakona provodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Clanak 37.

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje vaziti Zakon o drzavljanstvu Socijalisticke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/77).

Do donosenja propisa iz clanka 31. ovoga zakona primjenjivat ce se Pravilnik o nacinu vodjenja evidencije, obrascu za vodjenje evidencije i obrascu uvjerenja o drzavljanstvu ("Narodne novine", br. 7/78. 42/81).

Clanak 38.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
 

Klasa: 224-01/91-01/03

Zagreb, 26. lipnja 1991.